|
Sesvečki običaji
vezani uz Korizmu |
|
|
 |
Korizma
ili četrdesetnica (lat.
quadragesima) dio je liturgijske godine
u kojem se kršćani pokornički pripremaju za
blagdan Uskrsa. Pokora traje 40 dana, ali
korizma zbog raznih prilagodbi danas traje
punih 44 - 46 dana.
S Pepelnicom, koja je uvijek
u srijedu poslije Fašenka, započinje
korizmeno vrijeme, četrdesetodnevna priprema
za Uskrs. To je vrijeme posta, odnosno
odricanje od mesa, masne hrane, pjesme,
zabave, veselja i svadba.
Pepelnica je dan pokore,
razmišljanja, nemrsa i posta. Na blagdan
Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom
uz riječi: „Spomeni se čovječe da si prah i
da ćeš se u prah pretvoriti.“ (lat:
Memento homo, quia pulvis es, et in pulverem
reverteris) ili „Obratite se i vjerujte
Evanđelju!“ Post na Pepelnicu i Veliki
petak, odnosi se na katolike od navršene 18.
do započete 60. godine života, a nemrs za
starije od 14 godina. Pepeo je poziv
kršćanima da razviju duh poniznosti i žrtve,
a također podsjeća da je Bog velikodušan i
milosrdan onima koji mu se obraćaju pokorna
srca. Dobiva se od blagoslovljenih grančica
palme korištenih na Cvjetnicu prethodne
godine. Pepeo se blagoslivlja svetom vodom i
kadi tamjanom.
Pepelnica
je pomični spomendan, pa nije svake godine
istog datuma. |
|
Križni put u Župnoj crkvi Svih svetih u
Podravskim Sesvetama |
|
|
|
Korizma broji šest korizmenih nedjelja, a u
liturgijskoj tradiciji hrvatskog naroda svaka
korizmena nedjelja ima svoje ime:
1. Čista – jer dolazi odmah iza Čiste srijede
(Pepelnice). 2. Pačista – ili pračista,
odnosno još čišća od prve koja se naziva Čista 3.
Bezimena – jer joj se nije davalo ime iz
poštovanja prema korizmi, prema muci Isusovoj
4. Sredoposna – jer je na polovici korizmenog
posta. 5. Gluha – jer se te nedjelje pjevalo
bez pratnje orgulja, pokrivale bi se slike i
kipovi u crkvi, zastirali bi se križevi kako bi
crkveni prostor izgledao što jednostavnije, a sve
poradi veličine svetih dana koji se bliže: muke,
smrti i uskrsnuća Gospodinova.
6. Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja – liturgija
Cvjetnice obilježena je čitanjem ili pjevanjem muke,
a naziv je dobila zbog procesije s grančicama u
spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je
puk dočekao poklicima /Hosana Davidovu Sinu,
blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje/.
Kroz
čitavu korizmu specifična je pobožnost Križnoga puta
koja se počela provoditi u Jeruzalemu u 14.
stoljeću, kada se uobičajilo ophođenje mjesta kojima
je Isus prošao noseći križ.
Korizma završava pred Misu večere Gospodnje na
Veliki četvrtak kojom počinje Vazmeno trodnevlje.
Kršćani se pripremaju za slavljenje Uskrsa molitvom,
postom, slušanjem i čitanjem Božje riječi te dobrim
djelima. Odrasli pripadnici za krštenje, katekumeni
imaju u korizmi završne pripreme za svoje krštenje u
uskrsnoj noći. U korizmi, kršćani pristupaju
sakramentu ispovijedi, da pomireni s Bogom i ljudima
radosnije mogu slaviti Uskrs. Značajka misnih
nedjeljnih slavlja kroz korizmu je ljubičasta boja
liturgijske odjeće.
Vrhunac korizme
je Veliki tjedan koji nosi naziv po velikim danima:
na Veliki četvrtak kršćani se prisjećaju Posljednje
večere, a na Veliki petak Isusove muke i smrti. Na
Veliki četvrtak su se vezala crkvena zvona, ali
ostao je taj običaj da se ona ne oglašavaju do noći
Velike subote kada se proslavlja Isusovo uskrsnuće.
U noći Velike subote palili su se krijesovi, tzv.
vuzmenke. |
|
|
|
VAŽNIJE
VJERSKE SVETKOVINE I OBIČAJI
vezani uz
njih u
Podravskim Sesvetama
Znanstveno-istraživački
radovi s tematikom iz Podravskih Sesveta |
|
 ______________________________________________________________________________________________________ |
|
