neslužbene stranice o Podravskim Sesvetama

Početna stranica

    ŽUPA    DRAGANCI    MEKIŠ    GOSPODARSTVO    SPORT    DVD    PS WI-FI   KORISNI  LINKOVI    

Ostale internet stranice o Podravskim Sesvetama        Sesvečki telefonski brojevi ustanova i  poduzeća           Autori i kontakt

 

 
Naselje

nalazi se na zapadu Općine Podravske Sesvete i krajnjem istoku stanovitih Podravskih peskov čineći tako samu granicu s Općinom Kalinovac.  Protežu se svojom duljinom od Kloštre Podravskog sjeveroistočno (od kanala Kopanjek ), Kalinovca zapadno, Podravskih Sesveta istočno. Omeđeni Peskima i Crnim jarcima s jedne strane, šumom Dubovnik s druge strane cijelom svojom dužinom od Bogčevog groba do kanala Rog struga.

 

    Prvo spominjanje područja naseljenih današnjih Draganaca datira još iz 1277. godine kada se spominje posjed zapisan kao „Kyrnyn“]. Taj posjed je Blagonja ili njegov jedan dio založio tada Petru i Petresu, sinovima Tortka. Kernin ( „Kyrnyn“ ) se smjestio kraj sadašnjih Podravskih Sesveta kraj šume i potoka Dubovnik ( danas potok Rog) te prema Pavljancima sjeverno od današnjeg Ferdinandovca. Postoje isto tako naznake da samo ime mjesta Draganci vezano uz ovo područje je srednjovjekovno zajedno s imenima sela Šemovci i Bakovci. Kako je Đurđevečko vlastelinstvo nastalo spajanjem od najmanje tri djela i to Prodaviz, Sveti Juraj i neodređenih prostora obronaka Bilogore od Javorovca do Mičetinca. U opisu samih granica vlastelinstva iz XIII stoljeća navode se posjedi plemića Dragana i njegove braće. No točnijih i preciznijih zapisa o samome imenu mjesta „Draganci „  ne nalazimo već samo iz neke davne usmene predaje i imena vezana uz druga susjedna mjesta. No opet samo ime „ Draganci „ neki smatraju da je vezano uz razdoblje Turaka, kada su obitavali ovim predjelima Podravine. Izvedeno je iz korijena riječi „dragana“ što je značio mio, drag, privlačan. Vjerovalo se da je bilo lijepih žena na ovim područjima koje su zvali „draganama " , pa tako sada i danas mjesto i nosi ime Draganci.

  Draganci zajedno s Mekišom i Podravskim Sesvetama prvo od 1993. god. kada se formiraju prve općine  pripadaju Općini Kloštar Podravski. 1996. god Općina pokreće postupak ishođenja statusa naselja za tada zaseok Dragance, te realizacije besplatne plinofikacije istog. Zbog nezadovoljstva položajem i raspodjelom financijskih sredstava te stvaranjem ostalih preduvjeta Podravske Sesvete pokreću postupak osamostaljenja i Odlukom od 8. studenoga 1997. godine Hrvatskog sabora a objavom u Narodnim novinama 20.11.1997.god. biva proglašena Općina Podravske Sesvete, kojoj tada pripadaju Draganci zajedno s Mekišom. Započet postupak provođenje plinofikacije završava Općina Podravske Sesvete.
  70-tih godina Draganci ponovno imaju trgovinu. Držao ju je Valent Sabolić, a nalazila se na lokaciji sada obiteljske kuće Tomljanović. Isti se bavio i otkupom ljekovitog bilja, bio u partizanima i svirao violinu.
  80 – tih , godina Draganci doživljavaju puni gospodarstveni uzlet. Mjesto dobiva i asfaltiranu cestu. Dosta domaćinstava počinje saditi i baviti se duhanom intezivnije . Kupuju se traktori, grade modernije kuće. U početku duhan se nizao na drvene prute i sušio u sušarama na ugljen. Kasnije razvojem i primjenom suvremenijih tehnika, duhan se slaže u rame, a suši se u sušarama na loživo ulje. Tih godina djeca pohađaju malu školu do četvrtog razreda osnovne škole na Batinskama, a dalje u Ferdinandovcu.
  Puni uzlet i napredak se očituje rane 1990. godine. Draganci dobivaju telekomunikacijsku infrastrukturu, kasnije priključak na plinsku mrežu. Proglašenjem suverene i nezavisne Države Hrvatske 1991.godine, pozitivno se očituje i na samo mjesto. Pored promjene društvenog poretka dolazi do razvoja infrastrukture i postavljanja zrelih temelja za napredak, koji se očituje osobito u poljoprivredi i razvoju obrta. Dobivaju se potpore i razne subvencije, ulaže se u poljoprivredu, dolazi do aktivnog bavljenja poljoprivredom i stočarstvom. U stajama se povećava broj stoke, te stoga stočarstvo odnosno proizvodnja mlijeka postaje važniji izvor prihoda domaćinstava. No sve biva kako biva praćeno svojim neumoljivim vremenskim tokom tamo negdje do 2 000. godine, počinje se osjećati lagana stagnacija. Poljoprivredna proizvodnja lagano opada, uzrokovana uglavnom relativno lošom politikom prema seljaku i selu. Staje postaju prazne a zemlja sve zapuštenija. Umor težačke ruke nikada veći i pogubniji. Na selu ostaje samo starije stanovništvo, dok svi koji mogu zapošljavaju se negdje gdje mogu izvan mjesta. Nastaje praznina, nastaje tišina ovoga predivnoga Podravskoga kraja.
  Mnogi su otišli diljem svijeta u potrazi za boljim, lagodnijim, kvalitetnijim životom. Lagodniji život možda su i doista našli, a kvalitetniji možda ? To samo oni znaju. No ujedno imaju neku urođenu „tjeskobu“ možda zbog napuštenih djedovina, zbog neobrađenih oranica ili jednostavno zbog razdvojenosti od stvaranja od prirode i smiraja. Neki pokazatelji ipak možda na neki način govore o opstojnosti sela u smislu odmora i bijega od svakodnevnih briga i urbanog gradskog načina života. Oživljavanju starih ognjišta i pretvaranje u oaze mira. No  ipak što se tiče samog sela , snage seljaka u smislu čovjeka koji živi od svoga rada, koji stvara i biva po meni temelj našega društva, nažalost to ostaje ipak na samom tome čovjeku pod vedrim nebom da se po koji puta izbori za svoje sunce, stvori sebi život kakvim ga zaslužuje
.

 


_________________________________



Najnovija zbivanja u i okolo Draganec
pratite na Facebooku

__________________________________________

Muzički sastavi

   Blaž Lenger - život i djelo
   Narodni ansambl Blaža Lengera
   Velimir Lenger
   Ivan Belobrk i sastav "Belobrki"
   Šanteki
   Rođak Roza
   Matija Nađ

   Valent Sabolić i "Matice"
   Franjić Stjepan
   Ivan Babec

   Slavko Šantek
   Ivan Krupski
   Štefina Franjić
__________________________________________

Zahvaljujući Draženu Nađu
    i njegovom višegodišnjem predanom radu
   sve o Dragancima možete saznati u njegovoj
   knjizi - monografiji posvećenoj Dragancima
   pod nazivom
"Draganci kroz vrijeme",
  
iz koje su ovdje korišteni pojedini dijelovi.
_______________________________________
___

  Nekoliko desetljeća unazad,  je život na našem selu bio kudikamo drukčiji i kvalitetniji. Sela općenito su bila istinski puna ljudi, mladosti i života

  Živjelo se, obrađivala se polja, uzgaja stoka, proizvodilo... Na malim površinama moglo se živjeti i to dobro. Tri do četiri kravice u staji, o to je već bilo malo bogatstvo. Mlijeko nikad kvalitetnije, nikad upitnija zdravstvena ispravnost.

  A cijena, dobra. Sve je to bio jedinstven prirodni proces za kojega baš nitko previše nije mario već mu se istinski priklonio i bio dio njega. Živjelo se od prirode i za prirodu. U tom jedinstvenom suživotu događao se i prolazio život, dostojan život. Čovjek je ima istinsku nematerijalnu ljubav za proljetno bujanje života-sjetvu, te za jesensko sakupljanje plodova. Radovao se ljetu, ljetnim žegama i hladnim zimskim danima. Danas malo unazad desila se suvremena tehnologija i mehanizacija i uz blagodati koje sobom doniješe, uze svoj danak. „Mladost“ sa sela uglavnom se odselila u gradove il tobože industrijske centre, kako se to u narodu kaže „trbuhom za kruhom“.

______________________________________________________________________________________________________