08.12.2018.  -  "U dolini perunika"
 predstavljanje prve knjige pjesama Jele Šerbeđije

U maloj Sali Općinske zgrade u Podravskim Sesvetama danas smo prisustvovali jednom zanimljivom, duboko ljudskom događaju. Bili smo „u dolini perunike“, jednom prekrasnom svijetu žutih cvjetova sesvečke spisateljice Jele Šerbeđije, kroz koji nas je svojom osebujnošću i neponovljivim šarmom vodila Božica Jelušić. Sala je bila puna rodbine, prijatelja, znatiželjnika i ljubitelja lijepe riječi. Desetak pjesama pročitale su nam spisateljičine gošće, pomažući nam da prodremo u njene misli, njene snove, njenu dušu, i zajedno s perunikama njišemo se na povjetarcu. Posebnu atmosferu cijelom događaju dale su i Sesvečice svojim profinjenin i osjećajnim izvedbama popularnih domaćih pjesama. Bila je to nezaboravna večer u kojoj smo se mogli bar na trenutak vratiti u dane djetinjstva, u dane nekih sretnijih vremena, koja su imala svoje srce i svoju dušu. Hvala Jeli Šerbeđiji na prekrasnoj knjizi i lijepim stihovima.

Jela Šerbeđija - "U dolini perunika" - pročitajte

10.09.2022. - "Madež u obliku crverne jagode"

U maloj Sali Općinske zgrade u Podravskim Sesvetama, prisustvovali smo jednom zanimljivom, duboko ljudskom događaju. Predstavljanju druge knjige, romana „Madež u obliku crvene jagode“, sesvečke spisateljice Jele Šerbeđije,
kroz koji nas je svojom osebujnošću i neponovljivim šarmom vodila Božica Jelušić. Sala je bila puna ljubitelja lijepe riječi, rodbine, prijatelja i znatiželjnika. Najzanimljivije dijelove romana pročitala nam je spisateljica sama, pomažući nam da prodremo u njene misli, njene snove, njeno srce.
„Počela sam pisati roman, ne znajući kamo će me odvesti mašta, sjećanje na djetinjstvo i odrastanje, i što se sve skriva u kutiću moje duše. Ponekad sam iznenadila samu sebe, shvativši da nisam samo ja pisac, nego i da sam život piše romane.“ Rekla nam je Jela Šerbeđija. Knjigu je svojim crtežima obogatio Josip Cugovčan, poznati sesvečki umjetnik, dajući knjizi posebnu draž, ljepotu i vizualnu privlačnost. Knjiga je štampana uz pomoć Općine Podravske Sesvete. Bila je to nezaboravna večer u kojoj smo se mogli bar na trenutak vratiti u dane djetinjstva, u dane nekih sretnijih vremena, koja su imala svoje srce i svoju dušu. Hvala Jeli Šerbeđiji na prekrasnoj knjizi i lijepoj riječi.

Jela Šerbeđija - "Madež u obliku crvene jagode"  - pročitajte

Zuji, zveči, zvoni, zvuči Šumi, grmi, tutnji, huči - To je jezik roda moga!

Petar Preradović

  Riječima velikoga hrvatskoga pjesnika uvodim vas u ovo književno blago, zbirku pjesama Jele Šerbeđije.
   Sam naziv zbirke pjesama, Žagar, vraća nas u iskonski početak - na mjesto odakle tko potječe, odnosno gdje je što začeto. Naš početak započinje, dakako, u našim mislima, a jezik naših misli je naš materinski jezik. Jela svojim zapisima čuva, trajno, od zaborava kulturnu baštinu Podravskih Sesveta, a to je mjesni govor. Sve manje mladih ljudi govori izvornim sesvečkim govorom jer sve više padaju pod utjecaj modernizacije novoga doba, koja dovodi do sve znatnijeg utjecaja na ubrzane jezične promjene u govoru. Biti izvorni govornik nije moderno i često se toga sramimo, iako ne bi trebalo biti tako. Očuvanje mjesnih govora od velike je važnosti za dijalektologe, posebice u pisanom obliku, stoga ovo književno djelo pridonosi, ne samo očuvanju sesvečkog govora, nego i cijelog kajkavskog dijalekta. Žagar duboko uranja u predivnu prošlost mještana Podravskih Sesveta. Bavi se pravom seoskom slikom ljudi, sa svim njihovim vrlinama i manama. Vraća nas u davne dane bezbrižnog seoskog života sa svim osjetilima, gotovo da možemo vizualno percipirati svaki stih i oživjeti tu prošlost u našim mislima.

Velika hvala baki Jeli, kako ju ja od milja nazivam, na čuvanju sesvečkog identiteta i na ostavštini za sve buduće naraštaje, ponosne mještane Podravskih Sesveta. Jer, ne zaboravite - selo nikada ne može prestati postojati dok u njemu žive ljudi, a Jela će svojim stihovima živjeti zauvijek u svakom budućem čitatelju!

Petra Štefec, urednica(14.06.2024.)

 U Maloj sali Općine Podravske Sesvete, 14.6.2024. prisustvovali smo jednom zanimljivom pjesničkom, umjetničkom i duboko ljudskom događaju. Predstavljanju dvije knjige pjesama, "Koljevka moga oca" i "Žagar", sesvečke spisateljice Jele Šerbeđije, kroz koje nas je  svojom osebujnošću i neponovljivim šarmom vodila Petra Štefec, magistra knjižničarstva, hrvatskog jezika i književnosti. A nezaboravljiv doživljaj ovoj večeri dale su i sestre Ružman, njih četiri, koje su svojim nevjerojatnim glasovnim mogućnostima i ljepotom, ostavile toplinu u duši svih prisutnih, izvedbom nekoliko sesvečkih i podravskih pjesama. Knjige je svojim crtežima obogatio Josip Cugovčan, poznati sesvečki umjetnik, dajući knjigama posebnu draž, ljepotu i estetsku privlačnost.
 Zbirka pjesama "Koljevka oca mog" pisana je hrvatskim književnim jezikom i ona nam pomaže da barem na trenutak prodremo u njene misli, njene ljubavi i snove, njenu dušu, i zajedno s bijelim ljiljanima njišemo se na povjetarcu udišući njihov opojni miris
 Zbirka pjesama "Žagar", pisana je sesvečkom kajkavicom. Ona nas vraća u iskonski početak - na mjesto odakle tko potječe, odnosno gdje je što začeto. Naš početak započinje u našim mislima, a jezik naših misli je naš materinski jezik. Jela svojim zapisima čuva, trajno, od zaborava kulturnu baštinu Podravskih Sesveta, a to je mjesni govor. Sve manje mladih ljudi govori izvornim sesvečkim govorom jer sve više padaju pod utjecaj modernizacije novoga doba, koja dovodi do sve znatnijeg utjecaja na ubrzane jezične promjene u govoru. Biti izvorni govornik nije moderno i često se toga sramimo, iako ne bi trebalo biti tako. Očuvanje mjesnih govora od velike je važnosti za dijalektologe, posebice u pisanom obliku, stoga ovo književno djelo pridonosi, ne samo očuvanju sesvečkog govora, nego i cijelog kajkavskog dijalekta. "Žagar" duboko uranja u predivnu prošlost mještana Podravskih Sesveta. Bavi se pravom seoskom slikom ljudi, sa svim njihovim vrlinama i manama. Vraća nas u davne dane bezbrižnog seoskog života sa svim osjetilima, gotovo da možemo slikovno pojmiti svaki stih i oživjeti tu prošlost u našim mislima.