neslužbene stranice o Podravskim Sesvetama

Početna stranica

    ŽUPA    DRAGANCI    MEKIŠ    GOSPODARSTVO    SPORT    DVD    PS WI-FI   KORISNI  LINKOVI    

Ostale internet stranice o Podravskim Sesvetama        Sesvečki telefonski brojevi ustanova i  poduzeća           Autori i kontakt


 
VAŽNIJE  VJERSKE  SVETKOVINE  I  OBIČAJI vezani uz njih u Podravskim Sesvetama


Fašenjek i fašenjki
u Podravskim Sesvetama
 

 "Fašenk obilježava pripremno razdoblje najvećega katoličkog blagdana – Uskrsa. Fašenk se je željno iščekivao, svi su mu se radovali jer je to bio zadnji dan dobroga jela, pića i zabave prije samoga Uskrsa. Maskirani ljudi i djeca obilazili su kuće da svima otjeraju zlo, nesreću i zimu kao simbol mrtvila, a donesu sreću, blagostanje, plodne njive i proljeća kao obnovu prirode i života. Fašensko vrijeme započinjalo je s fašenskim tjednom. Bio je to tjedan prije onog u kojem je fašenk i Pepelnica. Dane tog tjedna narod je nazivao: sramotni pondelek, šantavi tork, vrteča sreda, četrtek lakomec, mišji petek, žabja sobota i fašenska nedela ili crna nedela. Uz svaki dan postojalo je određeno narodno vjerovanje kojeg su se ljudi pridržavali. U ponedjeljak se ne smije presti jer se dojde na sramoto; u utorak se također ne smije presti jer će prelju boljeti noga. Ako prelja prede u srijedu vrtjet će joj se u glavi cijele godine. U četvrtak se malo bolje jelo, doduše, ne obilna i raznovrsna hrana, već malo masnija. Govorilo sa da svatko mora posjetiti devet kuća i pojesti devet žgancov kaj bode debleši. Jeli su se i žganci pa se svakom živinčetu u štali i svinjcu morao dati po jedan žganac da bude debelo. U petak se pak nije smjelo presti jer se vjerovalo da će miševi pojesti sve predivo, odnosno lan u kući i na polju, a u subotu da će žabe i mušice napraviti velike štete. Posebno je pak bilo u nedjelju. Ujutro su muškarci morali oruniti više vrsta kukuruz za sjeme, a pojedini ga sadili u posude: 1-3 zrna ujutro za ranu sadnju, u podne 2-3 zrna za srednju, a 1.3 zrna uvečer za kasnu sadnju. Koje zrno bolje uspijeva tu će vrstu saditi te godine. Žene pak moraju očistiti kokošinjce, pomesti i očistiti kuću i smeće baciti na ulicu na put.Dan poslije fašenske nedjelje slijedi fašenski pondelek, dok je u utorak Fašenk, dan kad se ide po fašenke. Fašenk su obilježavali fanki (krafne), odnosno kuhana kokoš (crnoga perja). Kuhana kokoš jela se za večeru jer se vjerovalo da ako ju ne zakolju da se bode obesila (uginula). Tome u prilog ide i poznata uzrečica: Najbolši je vuzmeni ruček, božični obed i fašenska večera!. Na Fašenk se nije ništa posebno radilo, a pogotovo se nije smjelo šiti, jer se vjerovalo da će se kokošima zašiti rit pak ne bodo mogle nesti.
  Na sam Fašenk maskirane povorke kretale su se ulicama već od podneva. Po fašenke su išli uglavnom muški, momci posebno, a oženjeni posebno. U kolima i jašući na konjima svečano obučeni kretali su se ulicama u pratnji mužikaša. Ulice su bile krcate djecom, djevojkama, ženama i mnoštvom radoznalih. Najviše su glumili Cigane i svatovsku povorku. Na kolima su im bili postavljeni ciganski šatori, a našla se tu i mala bačvica z vinom kojim su nudili promatrače, no ni njihova grla nisu bila suha. Momci se nisu previše maskirali, tek nešto malo šarenoga krep-papira kojim su nakitili kola, konje i svoju odjeću. Jedino su lica zarumenili crvenim krep-papirom ili sokom od cikle. Crnu boju pak nanosili su čađom. Poslije bi, već prema dogovoru s pojedinim kućedomaćinima, zalazili u kuće mladih djevojaka. Tu bi zasvirali i otplesali nekoliko plesova, negdje nakratko, a negdje čak i do pola noći. To su i djevojke jedva dočekale jer je to bila jedna od rijetkih prilika za ples i prisnije druženje s momcima. Oženjeni maskirani muškarci također su išli ulicama, ali nisu zalazili u kuće. Jedva su dočekali te dane da mogu raditi svakojake gluposti i smicalice. Bili su do te mjere obučeni i nacifrani da ih je malo tko mogao prepoznati. Izgledali su kao lopovi, skitnice ili Cigani, svi u dronjcima, staroj odjeći i namazani čađom, te takvi plašili ljude a naročito djevojke i mlade snahe. Znali su hodati na štulama, urlati, skakati i lupati u kakvo staro posuđe. Neki su znali  nositi i ulovljenog gavrana u krletki. Ako je bilo vode u mlakama na ulici ili u jarcima, onda bi udarali po vodi sa štapovima i tako ženama poprskali suknje i bijele podsuknje. Ne kaže se uzalud komu da je bedast kak noč na fašenk. Djeca su išla po fašenke na fašensko nedelo. Išla su u manjim grupama od kuće do kuće po obližnjim ulicama, posebno posjećujući svoje vršnjake, kumove i rodbinu. Ona su bila maskirana na svoj način. Prilikom ophoda pjevala su razne pjesmice, npr.: Oj ti kumo tanka daj ti nama fanka, oj ti kumo debela dej ti nami seksera!. Na poklon bi dobivala fanke, jabuke, suho voće, a kod imućnijih kuća i pokoji novčić. Od nekadašnjega tradicionalnog Fašenka nije ostalo gotovo ništa. Jedva da je vidjeti koju dječju grupu koja obilazi kuće."
Tekst: Vladimir Miholek


Željko Kovačić:
Fašenjek i fašenjki u Podravskim Sesvetama
(Original tekst koji je Željko Kovačić pisao na svojoj Olympiji)
Objavljeno uz dopuštenje autora. Dozvoljeno korištenje isključivo u neprofitabilne znanstveno-obrazovne svrhe.
Pojedini radovi su objavljeni u Podravskom zborniku, korišteni  su za snimanje TV emisija
 Pojedini dijelovi radova, ili u cijelosti, su izlazili u pojedinim dnevnim novinama, u tjednim i mjesečnim časopisima.
Predstavljeni su i na raznim skupovima folkorista i vjernika diljem lijepe naše.

 

 


    
VAŽNIJE  VJERSKE  SVETKOVINE  I  OBIČAJI vezani uz njih u
         Podravskim Sesvetama


  
  Znanstveno-istraživački  radovi s tematikom iz
        Podravskih Sesveta