Govor Stjepana Sulimanca u Podravskim Sesvetama, 26.5.1991.
__________________________________
Sesvečki križni put - Limbuš
___________________________________________
Arheološka iskapanja na Ruškovoj
gredi
__________________________________
Sesvečki
borci u domovinskom ratu
__________________________________
Sesvete su staro naselje. I premda se
nalaze po strani prometnih putova, stisnuto u
jednom nezapaženom kutu Podravine, imaju svoju povijest i
svoje određeno povijesno i kulturno značenje.
Pisana prošlost Podravskih Sesveta od 668 godina ipak nešto
svjedoči i znači. Od 13. do 16. stoljeća područje Sesveta
nalazilo se u sastavu komarničkog arhidjakonata, jer su
plemići Beluše Komarničani imali svoje posjede do kanala
Gorbonuk. Pojedine župe zagrebačke biskupije plaćale su
određene daće zagrebačkim kanonicima i upravo ta okolnost je
razlogom da danas znamo za
postojanje
sela Sesvete u to daleko vrijeme srednjeg vijeka. Kad je
1334. godine zagrebački kanonik Ivan Gorički sastavio
Statute zagrebačkog Kaptola, u trećem dijelu tog spisa
donosi popis župnih crkvi među kojima navodi i crkvu Svih
Svetih (Iv. Tkalčić, str.91)Iz
toga proizlazi da su Sesvete postojale od 13. st. do pada
Virovitice 1552. god. na istom mjestu gdje su i danas.
Oslobađanjem Podravine od Turaka započinje na tom području
novi život. U Povelji oberstara grada Đurđevca Hanibala
Josipa Heistera između ostalog piše:
... na
znanje dajem svem kojem se dostoji kako je naseljeno
stanovito selo imenom Sesvete zvano vu g. 1695. 19. meseca
malomešnika (rujna)." izčega proizlazi da se
Sesvete
službeno smatraju naseljem od 19.9.1695."
Područje
Podravskih Sesveta imalo je vrlo burnu geološku i povijesnu
prošlost. Prije mnogo milijuna godina ovo je područje bilo
dio Panonskog mora. Njegovim povlačenjem ostaje plodna
ravnica, močvare i rijeka Drava. O tome svjedoče mnogobrojni
nalazi fosilnih ostataka raznih morskih životinja nađeni
prilikom kopanja odvodnih kanala. Na ovom području rastu
ogromne hrastove šume, a područje je naseljeno ljudima još
od početaka ljudske povijesti. Tome je doprinijelo bogatstvo
ribe, životinja i biljaka. Tu žive Iliri, Kelti, Rimljani i
prolaze nebrojene vojne kolone Huna, Tatara, Avara,
Turaka...
Do 1850. godine Sesvete su u
sastavu Vojne krajine. Broj stanovnika se tih godina kreće
oko 2000. Zaslugom župnika Karla Blažekovića mjesto 1911.
dobiva poštanski ured. Sesvete 1830. godine dobivaju prvu
školu, a vlastitu župu 1885. Dobrovoljno vatrogasno društvo
osniva se 1928.
Stanovnici našeg
mjesta u dva svjetska rata ostavljaju svoje kosti diljem
svijeta, da bi sudjelovali i u ovom posljednjem kojim je
uspješno okončana tisućljetna težnja Hrvata za vlastitom
samostalnom i nezavisnom državom.