Znanstveno-istraživački  radovi s tematikom iz Podravskih Sesveta

  
O PRETHISTORIJSKIM PREDMETIMA U ZBIRCI  Željka Kovačića

 Autor: Željko Kovačić
Objavljeno uz dopuštenje autora. Dozvoljeno korištenje isključivo u neprofitabilne znanstveno-obrazovne svrhe.
Navedeni rad je objavljen u Podravskom zborniku, korišten  je za snimanje TV emisija
te djelomično ili u cjelosti objavljen u pojedinim knjigama Željka Kovačića. Pojedini dijelovi članka ili u cijelosti su izlazili u pojedinim dnevnim novinama,
  u tjednim i mjesečnim časopisima. Predstavljeni su i na raznim skupovima folkorista diljem lijepe naše.
 

  Područje Općine Podravske Sesvete je vrlo bogato različitim arheološkim nalazima, od pretpovijesti do danas. Mještani sela su često nalazili različite predmete prilikom oranja svojih njiva ili prilikom kopanja jama i udubljenja u zemlji za različite potrebe. Kako ti nalazi ne bi propali i bili uništeni Josip Cugovčan i Željko Kovačić su uspjeli jedan dio tih predmeta spasiti i oni se sada nalaze u njihovim privatnim zbirkama - malim muzejima. Nadamo se da će Podravske Sesvete jednog dana imati svoj veliki muzej u kojem će biti izloženi javnosti svi predmeti iz obje zbirke.
  Jedan dio tih predmeta se nalazi u Muzejima u Zagrebu i Koprivnici,  a djelatnici  Muzeja grada Koprivnice več više godina vrše uspješna arheološka iskapanja na području naše Općine. Zahvaljujući Josipu Cugovčanu o tim nalazima HTV je snimio i vrlo uspješnu TV emisiju.
  U ovom tekstu osvrnut ćemo se detaljnije o najstarijim predmetima u zbirci Željka Kovačića.

RAKOVKA

  Rakovka je tresetište, koje se nalazi istočno od Podravskih Sesveta, preko potoka Čivičevca. Oko 1965. godine, djeca su, prilikom oranja jednoga dijela toga terena, pronašla u koritu tresetišta (liči na suho jezero), nekoliko predmeta koje su predala Željku Kovačiću. U svibnju 1979. godine djelatnici Gradskog muzeja iz Koprivnice pregledali  su taj teren, no nisu mogli ustanoviti postojanje arheoloških nalaza, niti naći neku oranicu. Teren uz uvalu blago je uzdignut, i na njemu se nalaze tragovi posječene stare šume. Nešto zapadnije od toga terena otkrili su nalaze kasnosrednjovjekovne keramike (14—16. st.) na terenu uz šumu, koji narod zove CARSKI RASTIK. Prethistorijskih nalaza nije bilo.
  U zbirci Željka Kovačića nalaze se slijedeći predmeti iz Rakovke: jedan tamno-zeleni klin, jedan svjetlo-zeleni klin, jedan manji ovalni obrađeni kamen falusoidnog izgleda , jedna sivo-zelena kamena kugla, koja ima zbog obrađenih ploha sličnosti i s kvadrom; jedna siva kamena kugla s urezanim žlijebom za liko; dvije različito velike kamene sjekire s rupom za nasad drške, obje od zelenkastog kamena  jedan obrađeni jelenji rog i jedna nedovoljno pečena glinena kugla bez rupe.
  Premda manjka keramički materijal, pa nalaze ne mogu pripisatii nekoj određenoj kulturi, možemo ovaj lokalitet svrstati okvirno u određeno vrijeme. Za vremensko opredjeljivanje služe nam kamene sjekire s rupom za nasad drške, kakve se javljaju od II. stupnja sopotske kulture (gdje su još vrlo rijetke), te obrađeni jelenji rog koji je česta pojava u eneolitskim i ranobrončanodobnim kulturama, naročito u vučedolskoj. Dok ne dođemo do keramičkog materijala s ovoga lokaliteta, okvirno ga možemo smjestiti u eneolit ili rano brončano doba, tj. u vrijeme između 2400. i 1700. god. p. n.e.

DRAGANCI

 Stari naziv ovoga lokaliteta je Dravski lakat, a nekada su na njemu stajali mlinovi. S ovoga lokaliteta Ž. Kovačić ima jedan kasnosrednjovjekovni mač, ali je dao i podatke o jednom vjerojatno prethistorijskom lokalitetu. Ivan Petrovčić-Đukunić (pok.) iz Podravskih Sesveta otkrio je na tom lokalitetu jednu veću crnu žaru s poklopcem, u kojoj je bio pepeo.   
 Možemo pretpostaviti da se u ovome slučaju radi o prethistorijskom žarnom grobu, koji se po opisu ne može preciznije datirati, budući da se taj oblik sahranjivanja javlja u više prethistorijskih epoha (kasna bronca, st. željezno doba, ml. željezno doba).
 

  Podaci, koji su ovdje izneseni, nemaju karakter konačnih podataka o pojedinim lokalitetima, nego označavaju početak sustavnih arheoloških istraživanja oko Podravskih Sesveta, odnosno, uzimajući u obzir cjelinu, đurđevačkoga kraja. Očito je da ovdje, na pjeskovitim terenima uz Dravu, trebamo očekivati pronalaženje novih lokaliteta iz različitih razdoblja prethistorije, te da je naše dosadašnje neznanje o proteklim epohama u tome kraju zapravo samo pitanje neistraženosti. Vjerujemo da će se u skoroj budućnosti ovi fragmenti dopuniti novim saznanjima.

  Zahvaljujemo Željku Kovačiću i djelatnicima Muzeja grada Koprivnice na ustupljenim podacima, susretljivosti i gostoljubivosti te fotografijama.
 

_______________________________________________________________________________________________________