neslužbene stranice o Podravskim Sesvetama

Kajkavska muzička baština

______

_____________________
 

  Dragan Vlajinić

 

Rođen je u Lasovcu (u blizini Šandrovca). Otac mu je bio kovač i imao je vlastiti muzički sastav s kojim je nastupao po svadbama.
   Kako jabuka ne pada daleko od stabla tako je i mladi Dragan već s deset godina počeo svirati violinu, a 1964. i "propjevao". Osniva vlastiti sastav s kojim nastupa na "čejanju perja" i "lužđenju kokruza" i sličnim seoskim okupljanjima.
   Sviraju izvornu narodnu podravsku i bilogorsku glazbu koja je i danas u srcu Dragana Vlajnića. Glazbeni sastav je imao dvije violine, bugariju, bas i harmoniku, a na nagovor svoga oca počinje se ozbiljnije baviti glazbom. Počinje svirati s tada vrlo popularnim sastavom "Veseli Bilogorci" s kojima je nastupao od Pitomače do Bjelovara. Svirao je po svadbama cijele zime , a već 1967.-68. godine ima svoje prve snimke a radio-Đurđevcu. Bile su to pjesme "Kamena stijena" i "Suze, moje suze" koje su bile vrlo slušane. Bilo je to vrijeme Korenića, "Veselih Podravaca",
Blaža Lengera...
 Odlaskom 1970. godine u vojsku, Dragan sve više sluša tadašnju popularnu zabavnu glazbu, jer bilo je to vrijeme "Električne struje", Beatlesa i drugih sastava koji su plijenili ne samo Draganovu pozornost, već i svih mlađih naraštaja. Izlaskom iz vojske nemiran Draganov duh ga je tjerao dalje.
 

Svojevrsni je rekorder:
Snimio je više od 137 pjesama, na 90 pjesama pjeva, a na ostalima svira.
Pjesma  "Ne tuguj, stari moj druže" izašla na ploči  1973. godine postala je evergreen i ušla u legendu. Još uvijek se vrti po svim radiopostajama, a pogotovo je neizostavna na podravskim zabavama.

 S Mirkom Posavcem, Ivanom Seidlom i Tomislavom Krmićem osniva grupu X. To je tada bio prvi električni sastav u Podravini, sa sjedištem u Pitomači. Snimaju i prvu singlicu s pjesmama "Ne tuguj, stari moj druže" i "Tvoje majke nema", za koje je muziku i tekst napisao Vlado Smiljanić s kojim Dragan i dalje nastavlja suradnju. Godine 1973. Dragan prelazi u popularni zagrebački sastav "Stranci"(nakon što su oni ostali bez vokalnog solista) s kojim snima desetak singlica i dva LP-a. Za njih tada skladaju Đorđe Novković, Rajmond Dujmić, Mišo Doležal i ostali poznati skladatelji. Sa "Strancima" ostaje osam godina i dobiva Zlatni i Srebrni LP za veliki broj prodanih ploča. Na nagovor Vlade Smiljanića, koji je tada radio u bivšem "Jugotonu" zajedno s Tošom Krmićem osniva sastav "Tajna". U "Tajni" je svirao do početka Domovinskog rata izvrsni gitarist Tomo Plesac te Branko Kološ i Hrvoje Šolić iz Pitomače. Kasnije su svirali i neki zagrebački glazbenici, a zanimljivoje da su svirali sve od rock'n'rolla, zabavnjaka, talijanske kancone, grčkih i meksičkih pjesama do evergreena.

  Jedini uz Blaža Lengera ima najviše snimljenih skladbi od Zagreba, Varaždina do Osijeka i jedino su njih dvojica za svoje pjesme dobili Zlatne ploče(Dragan za zabavne pjesme). Većina pjesama govori o Podravini, Bilogori i rijeci Dravi.
Danas Dragan u Starom Gracu ostvaruje svoj dječački san ljubavi prema prirodi. Često jaše na konjima po prirodi, a mnogobrojne prijatelje prevozi fijakerom.

"Tajna" je bio i prvi sastav koji je pored Blaža Lengera snimio sve najpopularnije podravske pjesme, u novom aranžmanu i novom zvuku. U to vrijeme izdali su nekoliko singlica i dva CD-a.
   U lipnju 1991. godine Dragan postaje dragovoljac Domovinskog rata, a nakon dvije godine, kao pričuvni časnik vraća se u Zagreb, na svoje radno mjesto u pošti u Draškovičevoj. Ipak, nostalgija za zavičajem prevladava te se Dragan 1995. godine vraća u Stari Gradac, odakle se i oženio 1974. godine Slavicom i ima dva sina. Tada počinje pjevati u Škrinjarevu sastavu "Veselo Podravci" s kojim snima CD. Kada dr. Jergović osniva "Podravske mužikaše" Dragan prelazi u taj sastav kao kontrabasist i s njima nastupa desetak godina. U to vrijeme nastupa i samostalno na Pitomačkom festivalu.

   "Počeo sam svirati s tada vrlo popularnim sastavom “Veseli Bilogorci”. S njima sam šezdesetih godina nastupao od Pitomače do Bjelovara te snimio i prve pjesme “Kamena stijena” i “Suze, moje suze” koje su bile vrlo slušane.
  Nakon povratka iz vojske i dolaskom “električne struje” sve se promijenilo. S Mirkom Posavcem, Ivanom Seidlom i Tomislavom Krmićem osnovao sam “Grupu X”, a budući da je to bilo vrijeme Beatlesa, zvali su nas “Beatlesi Podravine”. Moram naglasiti da smo tada bili pravi profesionalci jer smo s dva muzička udruženja za nastupe imali potpisane profesionalne ugovore svirajući svaki dan osim ponedjeljka. U nekadašnjem Hotelu Slavonija u Virovitici imali smo čak apartman iz kojeg smo se svakodnevno spuštali svirati u restoran, koji je svake večeri bio krcat. Kao prvi električni sastav u Podravini sa sjedištem u Pitomači snimili smo i prvu singlicu s pjesmama “Ne tuguj, stari moj druže” (koja je postala evergreen i ušla u legendu te se još uvijek vrti po svim radiopostajama) i “Tvoje majke nema”. Glazbu i tekst za te pjesme napisao je Vlado Smiljanić, s kojim sam do današnjih dana nastavio glazbenu suradnju.
  Upravo na nagovor svog velikog prijatelja Vladimira Smiljanića 1973. godine prelazim pjevati u popularni zagrebački sastav “Stranci”, koji su tada ostali bez vokalnog solista Miljenka Galića. “Stranci” su tada bili treći glazbeni sastav u Hrvatskoj po prodaji ploča, što nije čudo jer su tada njihovi glavni tekstopisci bili Đorđe Novković, Rajmond Dujmić, Mišo Doležal i ostali poznati skladatelji – kazuje Dragan Vlajnić, s ponosom dodajući kako je sa “Strancima” proputovao cijelu Europu, a Ameriku nije vidio zbog straha od letenja avionom.
  Ponovno na nagovor Vladimira Smiljanića koji je tada radio u bivšem Jugotonu i brata Vlade zajedno s Tošom Krmićem osniva sastav “Tajna”, koji je bio i prvi sastav koji je pored Blaža Lengera snimio sve najpopularnije podravske pjesme, u novom aranžmanu i novom zvuku. U to vrijeme izdali su i nekoliko nosača zvuka i dva CD-a.
  U “Tajni” su do početka Domovinskog rata svirali izvrsni gitarist Tomo Plesac, te Branko Kološ i Hrvoje Šolić iz Pitomače. Kasnije su svirali i neki zagrebački glazbenici, a svirali smo sve, od rock’n’rolla, zabavnjaka, talijanske kancone, grčkih i meksičkih pjesama do evergreena – ističe Dragan.
  U lipnju 1991. godine Dragan postaje dragovoljac Domovinskog rata, a nakon dvije godine kao pričuvni časnik vraća se u Zagreb na svoje radno mjesto u Hrvatskoj pošti u Draškovićevoj ulici.
  Zbog nostalgije za zavičajem 1996. godine vraćam se u Stari Gradac te počinjem svirati u Škrinjarevu sastavu “Veseli Podravci” s kojim snimam CD. Kada je dr. Jergović osnovao danas popularne “Podravske mužikaše”, prelazim u taj sastav kao kontrabasist i s njima nastupam desetak godina. Nakon toga počinjem suradnju sa “Sinovima Podravine”, a u to vrijeme nastupao sam samostalno, kao i ove godine, na pitomačkom festivalu – kazao nam je Dragan, koji osim što pjeva, svira i sve žičane instrumente.
  Kao zaljubljenik u prirodu Dragan je danas kao umirovljenik ostvario i svoj dječački san – kupio je konja s kojim je projahao cijelu Podravinu i Bilogoru, a nerijetko je i svoje mnogobrojne prijatelje prevozio fijakerom.
                                                                                                                  Dragan Vlajinić o svom životnom glazbenom putu

 

 Blaž Lenger
 NA Blaža Lengera
 Marica Hasan
 Dragan Vlajnić
 Franjo Barić
 Vladimir Smiljanić
 Ivica Lazarus
 Branko Sabolović
 Mato Pintar  i 4 nevidljiva
 DUDEK i mužikaši
 Mariška band
 Kos - izrada instrumenata
 NA Belobrki
 NA Bilogorci
 NA Brankići
 NA (Ređepi) Korenići
 NA Hegedušić-Galeković
 NA Podravci
 NA Veseli Podravci
 Ansambl Novi veseli Podravci
 NA Braće Gašparića
 NA Markovice
 NA Radio Podravine
 NA Rabađije
 NA Vlahovići
 NA Steve Dijaka
 NA Franje Šuvaka
 DA Habeki
 TS Franceki
 TS Dangube
 TS Sinovi Podravine
 TS Podravci
 Grupa Kap na kap
 Grupa X
 Grupa 4X
 Grupa Maestral
 Ansambl  Perice Lulića
 Ansambl Tajna
 Ansambl  Vladimira Smiljanića
 VIS Condori
 VIS Plamteće zvijezde
 VIS Mladi
 GS Podravski mužikaši
 GS Moravci
 GS Burulici
 GS Pupelićani
 GS Pet mladih
 GS Pacuri
 MS Križanići
 MS Šanteki
 MS Tomice Rengela
 MS iz Kozarevca
 MS iz Ferdinandovca
 MS iz Kloštra P.
 MS iz Đurđevca
NO Križovljan
 


Stranice o pučkim narodnim sastavima, skupinama, partijama, društvima i svima ostalima koji su djelovali ili djeluju u cilju očuvanja napjeva, pjesama, običaja i tradicije svoga kajkavskoga kraja.
 

Narodni glazbeni sastavi iz Draganca
Glazbeni sastavi iz  Podravskih Sesveta
Kajkavska  kulturna  muzička  baština
Podravski narodni glazbeni sastavi
 

Neslužbene, znanstveno-obrazovne i informativne stranice o
 Podravskim Sesvetama!

Computer design and copyright
©1998. - 2022
.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Computer design and copyright ©1998. - 2022.