|
Željko Kos
- izrada
tamburaških instrumenata |
|
|
"Sve
je počelo 1954. godine s mojim ocem, stolarskim majstorom
Tomom Kosom, koji se samoinicijativno i samouko upustio u
izradu tamburica. Bio je talentiran, zainteresiran i upornim
radom svladao je umijeće izrade tamburica, uspio im udahnuti
dušu i postao poznati glazbalar. Moj je otac svoje sinove,
Slavka i mene, uputio u tajne zanata i obojica smo
šegrtovali u njegovoj radionici, položili pomoćničke, a onda
i majstorske ispite stolarske struke i ispite za majstore
glazbalare. Sve smo vrijeme radili s ocem u njegovoj
radionici, a posla je bilo za sve jer su narudžbe neprekidno
pristizale. Prolazile su godine, otac se razbolio i 1978.
godine otišao "s onu stranu rijeke". Vođenje radionice
preuzeo je stariji brat, Slavko, ali kratko, do 1984., a
onda se i on pridružio ocu. U radionici sam ostao sam.
Izrađivao sam glazbala najviše po narudžbama i obavljao
popravke"
- rekao nam je majstor glazbalar Željko Kos, danas u
mirovini. |
|
Od
skromnog majstora teško je saznati za koga je
izrađivao glazbala, ali od brojnih njegovih prijatelja
doznajemo da ih je pravio za naša najpoznatija imena
tamburaške glazbe, ali i za glazbenike diljem svijeta.
Pamti da je dvije tambure izradio za Janiku Balaša. |
|
"U
tamburaškoj glazbi postoji više sistema. Jedno se vrijeme
puno radio 'Jankovićev sistem' troglasja, po istaknutom
zagrebačkom profesoru Slavku Jankoviću. Izrađivao sam
tambure koristeći 'srijemski sistem'. Prije 'srijemskog' bio
je 'Farkašev sistem'. Poslije 'Jankovićeva sistema' u modu
je došao četveroglasni 'G sistem'. Na kraju njegovao se 'A
sistem' ili 'E srijemski sistem'. Svaki je instrument bio
ugođen po želji naručitelja. Iz moje radionice izlazile su
bisernice, bračevi, bugarije, bas, čelo i treći brač. Sva su
se tambure razlikovale jedna od druge, što je specifičnost
glazbalarskog zanata"- otkriva nam ponešto od svog
umijeća majstor Željko.
"Radili
smo za domaće i inozemno tržište. Plasirali smo tambure u
SAD, za gradišćanske Hrvate u Austriji i drugdje gdje žive
Hrvati. Bile su to narudžbe u kompletu za cijele orkestre, a
bilo je i pojedinačno naručenih instrumenata" - priča
Željko, koji je vrstan glazbenik i svira na svim vrstama
tamburaških glazbala. |
|
S kolegama je odsvirao brojne koncerte po kojima su
poznati pitomački kraj i Podravina. Kao svirač, od 1960.
do 1995. godine bio je aktivan član tamburaškog orkestra
Hrvatskog pjevačkog i glazbenog društva Sloga Pitomača.
Sadašnji članovi orkestra HPGD-a još dobrim dijelom
sviraju na glazbalima iz Kosove radionice. Naručio ih je
još učitelj Luka Hrvatić, tada zadužen za kulturu u
Pitomači, zaslužan za njegovanje tamburaške glazbe, ali
i za otvaranje muzeja u rodnoj kući Petra Preradovića u
Grabrovnici, koja će 2018. godine slaviti dvjestotu
godišnjicu pjesnikova rođenja. HPGD Sloga prošle je
godine obilježlo 90 godina djelovanja. Priznanje je tom
prigodom primio i Željko. Na proslavi visoke obljetnice,
uz ostalo, zahvalili su mu na obnovljenoj tamburici
gospođe Ciglenec, tetke Drage Britvića.
Koliko je iz naše radionice plasirano instrumenata na tržište u
proteklih 50 godina nismo evidentirali, ali znam da
mnoge od njih još sviraju u rukama dobrih glazbenika
- kaže Željko. Veseli se svakom festivalu za Vidovo i
raduje posjetu prijatelja Jerryja Grcevicha, rođenog u
SAD-u, no koji govori hrvatski jer mu je majka rodom iz
Podravine, a sa svojim tamburašima u Americi svira na
tamburicama izrađenima u Kosovoj radionici.
Za izradu glazbala Željko je koristio drvene materijale, od kojih se
većina morala prirodno sušiti deset, a neki i dvadeset
godina. Najteže je, rekao je, napraviti bas. Za njega
treba najviše odgovarajućeg materijala, a za izradu
jednog basa trebalo mu je i desetak dana pa je bas i
jedan od najskupljih instrumenata. Umijeće je rasvirati
i uglazbiti drvo i žice, a cijene su bile
primjerene uloženom
materijalu i radu. (razgovor i podaci iz 2016.) |
Napomena: Stranice se stalno nadopunjuju novim podacima.
Zahvaljujemo svima na suradnji i ustupljenim podacima i dokumentima.
Podaci na stranicama su
sjećanja izvornih sudionika te podaci s
dostupnih izvornih dokumenata. Ukoliko smatrate
da neke od podataka treba promijeniti ili nešto dodati, javite nam se! Vrlo rado ćemo objaviti
sve nove podatke i fotografije do kojih budemo
došli. Hvala! |
|
|